UVOD

                Tražeći Internetom opise inteligentne kuće i niskoenergetskih objekata obično se susrećemo sa stručnom terminologijom nerazumljivom običnom puku. S druge strane postoji velik broj primjera "objašnjenja" - marketinških trikova koji nas navode da se minimalnim ulaganjima mogu postići čuda. Po mom mišljenju, za objašnjenje navedenih pojmova prosječnom čitatelju  potrebno je terminologiju svesti na razumljive i jezgrovite rečenice, a slikovne prikaze na jednostavna grafička rješenja bez stručne šemotehnike, nerazumljivih proračuna i nepotrebnih nabrajanja i usporedbi. Ako se netko odluči za izgradnju niskoenergetskog objekta opremljenog naprednim sustavima, treba mu napomenuti da je izgradnja skupa, i da u slučaju nepotpune informiranosti uz veliku cijenu može dobiti stambeni objekt sa necjelovitim sustavima i željom za promjenu kada za to bude prekasno. U globalu, gradnjom niskoenergetskog objekta štedimo energente, a izvedbom naprednih sustava "inteligentne kuće" olakšavamo upravljanje sustavima, povećavamo ekonomičnost i dodatne uštede, te dobivamo viskokokomforan objekt u kome će sustavi potpuno samostalno zadovoljiti većinu naših potreba.

                Kako bilo da bilo, ovaj blog zamišljen je kao uvod u napredne sustave napisan jednostavnim i svakome razumljivim jezikom. Izgradnja niskoenergetskog objekta lagano već postaje obavezna, ali je u svakom slučaju preporučljiva, dok su napredni sustavi automatizacije put u jedan bolji, jednostavniji i puno opušteniji način života.

            Radi lakšeg razumijevanja pojedinih tema posjetite i http://adaptacijainovogradnja.blogspot.com/

    

ŠTO JE INTELIGENTNA KUĆA

                Što je inteligentna kuća? Čemu ona služi? I zašto je inteligentna?

                Stroge definicije nema. Po nekima je to kuća opremljena uređajima za daljinsku kontrolu i upravljanje (putem mobilne veze ili Interneta), za druge pak kuća u kojoj prevladava automatizacija sustava…

                Inteligentna kuća trebala bi biti samoodrživi stambeni objekt koji pruža maksimum udobnosti preuzimajući na sebe većinu upravljanja sustavima potrebnim za stvaranje optimalnih uvjeta. I uz to biti maksimalno ekonomična, niskoenergetska i sa minimalnim odstupanjima uvjeta kojima upravlja.

                Što to znači? Grijanje, klimatizacija, ventilacija, kontrola i upravljanje potrošnjom, upravljanje sustavima i sigurnost bi u najidealnijem slučaju bili potpuno samoodrživi! Osnova spomenutog slučaja je međuovisnost, automatizacija i minimum upravljačkih radnji. Razjasnimo:

                Da li je moguće izvesti sustav u kojem ne postoji potreba za upravljanjem? Da budem precizniji, sustav automatizacije u kom bi jedine manipulacije bile upravljanje protuprovalnim sustavom pri odlasku i dva – tri pritiska na prekidače za upravljanje rasvjetom i ostalim sustavima tokom cijelog dana? Odgovor je – moguće je! Iako bi navedeni sustav bio izuzetno skup i kompliciran za ugradnju, osnovna prednost mu je maksimalna „inteligencija“, to jest upravljanje svedeno na apsolutni minimum (da budemo na čistom – kod spomenutog sustava ne postoji ni potreba za upravljanjem većine rasvjete). Kako sustav radi?

                Potpuna automatizacija preduvjet je potpune „inteligencije“ našeg objekta, to jest potpune samoupravljivosti i neovisnosti o ručnom upravljanju. Na primjer, za optimalne životne uvjete potrebno je redovito prozračivanje prostorija; napredan kućni sustav vrši prozračivanje putem sustava ventilacije, pomoću rekuperatora i izmjenjivača topline. Međutim, da bi sustav bio optimalan, za vrijeme spomenutog procesa ventilacije otvoreni prozori predstavljali bi problem i ometali rad ventilacijskog sustava. Stoga bi za potpunu automatizaciju prozori trebali biti opremljeni elektromotornim pogonom koji bi pri uključenju ventilacijskog ciklusa automatski zatvoro prozore. Međutim, u takvim objektima potreba za prozorima je upitna! Normalno, sporedne prostorije mogu biti opremljene prozorima, ali glavni životni prostori, pogotovo ako su jednovolumenski ili širokovolumenski, obično se opremaju velikim staklenim stijenama sa trostrukim ili četverostrukim izolacionim staklom i staklenim vratima za izlaz na terasu ili balkone (koji bi, ujedno, morali biti opremljeni elektromotornim zatvaračima).

                Zvuči komplicirano? Možda za laika nenaviklog na napredne sustave sve dosad opisano zvuči suvišno i nepotrebno, ali odabrali smo temu inteligentnih kuća i radi toga moramo sagledati sve aspekte zadane teme. Zato, da ne duljimo sa teorijom, krenimo redom.

IDEJA

                Krenimo sa opisom imaginarne superinteligentne kuće. Kakva bi ona morala biti? Za početak – moderna! Što to znači? U građevinarstvu prevladava klasicizam; klasične kuće, prizemnice ili katnice, sa podrumom ili bez, pokrivene kosim krovovima, standardnog rasporeda prostorija… U posljednje vrijeme pridaje se pažnja energetskoj učinkovitosti, no da li je izrada termo – fasade dovoljna da zadovolji sve uslove niskoenergetske kuće?

                Prvi kamen spoticanja je raspored i količina prostorija; većina stambenih objekata oprema se klasičnim prostorijama – kuhinjom sa blagovaonom, kupaonom, hodnikom i sobama. I to je to. Također, zbog razmišljanja opterećenog klasicizmom raspored prostorija obično započinje sa kuhinjom i dnevnim boravkom, a završava popunom neiskorištenog prostora „sobama“ ili neizgrađenim prostorom „kog će netko kasnije već završiti“…

                Potpuno pogrešno. Doduše, u mnogo slučajeva ograničeni smo prostorom, sredstvima ili različitim mišljenjima i savjetima kojekakvih obiteljskih „stručnjaka“, ali unatoč tome mjesto za drugačiji način razmišljanja o stanogradnji uvijek se može naći.

                Drugi problem je – brzopletost. Da li vam se dogodila situacija da ste na kraju nekog djela shvatili da ste zaboravili učiniti neku banalnu sitnicu, čija se kasnija izrada učinila krajnje kompliciranom i dugotrajnom? Žurba, nepripremljenost i neselektivnost dovode do završavanja objekata u kojima se od prvog dana useljenja uvijek nešto mora popravljati, ispravljati, dograđivati…  A sve se moglo riješiti pažljivijim planiranjem koje bi nam u najgorem slučaju oduzelo dva – tri dana!

                Treći, možda i najveći problem, je tradicija. Tradicijski stil gradnje koji možemo nazvati i „klasična gradnja“ bazira se na vrsti terena, materijalu i, nadasve, o izvođačima radova. Naime, klasične kuće od klasičnih materijala, iako su gotovo standardizirane i općeprihvaćene, u suštini se zasnivaju na metodama gradnje od prije dvadesetak, tridesetak pa i znatno više godina. Beton, armatura, cigla, drvena građa, crijep i stolarija prisutni su u gotovo svim objektima. Istini za volju, i najmoderniji objekti grade se tradicijskim materijalima, iako i tu dolazi do značajnijih promjena (npr. upotreba plinobetona, novih načina izolacije, staklenih stijena itd.). Veliku kočnicu u napretku stanogradnje predstavljaju izvođači radova vični tradicionalnim rješenjima, ali i brzini izvođenja radova, kao i neprihvaćanju novih metoda gradnje za koje je potrebna specijalizacija i sl.

                No, da ne ispadne da bacamo drvlje i kamenje po tradicionalnoj gradnji, sagledavanje problema izgradnje niskoenergetskog objekta započinjemo upravo na modernim metodama gradnje, koje će kod tradicionalista naići na itekakav otpor. Da ne zbunjujem monotonim uvodom, i da vam pokušam „u praksi“ objasniti o čemu je riječ, krenimo sa „izgradnjom“!

PRIPREMA

                Za početak stvorimo predodžbu o objektu koji želimo izgraditi i opremiti. Priprema se sastoji od konzultacija sa stručnjacima te informiranja i edukacije o svim mogućnostima na osnovu kojih ćemo odrediti specifične zahtjeve i krenuti sa izradom tehničke dokumentacije. Pošto će o svakoj nepoznanici koju susretnemo u slijedećih nekoliko rečenica biti podosta riječi u daljnjem tekstu, nećemo se osvrtati na objašnjenja; navest ćemo samo činjenice i stvoriti čvrstu i specifičnu bazu za raspravu o naprednom stambenom objektu.

                Za početak, odabir objekta! Odabir ovisi o veličini gradilišta, urbanističkim planovima, i mnogim drugim faktorima na koje sad nećemo obraćati pažnju. Naš objekt gradit će se u urbanoj sredini, u kontinentalnom dijelu zemlje bogatom podzemnim vodama. Stavimo se u poziciju investitora, i nakon konzultacija i razmatranja činjenica odredimo slijedeće:

Zatim, odredimo i dimenzije samog objekta:

Nakon toga krenimo s projektiranjem unutrašnjosti:

                PRIZEMLJE je izvedeno djelomično sa klasičnim rasporedom prostorija (radna soba, hodnik…), a djelomično kao jednovolumenska otvorena dvoetažna prostorija – kuhinja, blagovaona i dnevni boravak sa stepeništem na unutarnju terasu na prvom katu. Na ovaj način željeli smo postići osjećaj širokog i otvorenog prostora omeđenog sa staklenim stijenama velike površine.

                PRVI KAT je zamišljen kao dio jednovolumenskog prostora sa granicom između etaža u obliku unutarnje terase. U taj prostor uklopljene su „klasične“ prostorije (spavaća i gostinjska soba, kupaona…) sa bočnim pristupom (hodnikom) putem kojeg imamo pristup i na balkon.

                KROV je zamišljen kao terasa sa pristupom preko balkona. Terasa zauzima cjelokupnu površinu krova i namijenjena je za boravak. Na terasu se može postaviti i otvoreni montažni bazen, ali o tome svakako treba voditi brigu pri izradi projekta.

                

               Unatoč prividnoj jednostavnosti radi se o tehnički vrlo zahtjevnom objektu. Što se građevinskih radova tiče odabir materijala i način izvedbe mora zadovoljiti sve mehaničke i energetske zahtjeve objekta, koji pak moraju biti usklađeni za prohtjevima investitora:

Nakon zahtjevne izgradnje objekta slijedi još zahtjevnije opremanje modernim sustavima koji će naš objekt svrstati u kategoriju „inteligentnih kuća“:

                Naravno, investitora treba upoznati sa svim mogućnostima napredne stanogradnje i opremanja, iz čega slijede specifični zahtjevi:

                Iako smo šturo opisali osnovne karakteristike zamišljenog objekta, vidimo da realizacija projekta neće biti nimalo laka! Dobar dio zahtjeva spada u još uvijek vanstandardnu opremu stambenog objekta, a na nama je da investitoru omogućimo ostvarenje svih izvedivih želja i zahtjeva.

                Naravno, opisano ima svoju cijenu! Ona neće biti mala, naročito što se tiče opremanja objekta naprednim sustavima. Međutim, koristi će biti višestruke: niska cijena energenata, minimalno upravljanje sustavima i optimalni uvjeti života. Teoretski, najnapredniji sustavi automatizacije gotovo u potpunosti isključuju potrebu za bilo kakvim upravljanjem; automatizacija će prepoznati naše namjere i izvršiti prilagodbu sustava umjesto nas!

                Da ne bi bilo zabune – ne radi se o SF uređajima i supernaprednoj tehnologiji; elementi svih opisanih sustava su standardizirani, odabir na tržištu je velik a i kvaliteta nije upitna – većinu opisanih elemenata proizvode najrenomiraniji proizvođači.

                Što se pak tiče dizajna – to prepuštam na volju vama i vašoj mašti! Svi crteži biti će maksimalno pojednostavljeni; cilj im je jednostavnost i razumljivost.