ELEKTROINSTALACIJE - UVOD



ZAŠTITA OD UDARA MUNJE - GROMOBRANSKA INSTALACIJA



                Udar munje je pražnjenje elektriciteta nakupljenog u oblacima; u slučaju da munja ostvari kontakt sa našim objektom ili u blizini njega, može doći do znatnih oštećenja građevine, požara, pregaranja električne instalacije i električnih i elektroničkih uređaja, a prisutna je i velika opasnost od ozljeda pa i smrti!
                Štete nastale udarom munje možemo podijeliti u dvije skupine: šteta od elektriciteta nastalog direktnim udarom munje (požar, devastacija krova, uništenje vanjskih metalnih konstrukcija, pregaranje instalacije…) i šteta nastala indukcijom. Prilikom odabira metode zaštite od štetnih posljedica udara munje u obzir moramo uzeti oba navedena čimbenika. Stoga gromobransku instalaciju (zaštitu od posljedica udara munje) možemo podijeliti u dvije skupine: vanjsku i unutarnju gromobransku instalaciju.

VANJSKA GROMOBRANSKA INSTALACIJA



Slika 1 – vanjska gromobranska instalacija
                Vanjska gromobranska instalacija služi za zaštitu objekta od direktnog udara munje. Ugrađuje se i izvodi sa vanjske strane objekta. Dijelimo je na tri glavna elementa: krovne hvataljke, gromobranske odvode i uzemljivače (uzemljenje).
                Krovne hvataljke služe za direktno preuzimanje električnog pražnjenja. Ugrađuju se u obliku mreže od pocinčanih čeličnih traka po sljemenu i ivicama krova. Funkciju hvataljki preuzimaju i metalni oluci (žljebovi), ivičnjaci, limeni opšavi, antenski stupovi, metalne ograde balkona, limeni dijelovi krova, metalni obrubi krovnih prozora, metalne klupčice, kao i ostali metalni predmeti na građevini i kao takvi moraju biti povezani (spojeni) na gromobransku instalaciju!
                U slučaju našeg objekta (slika 1) funkciju krovnih hvataljki preuzima limeni opšav na kruništu terase; pošto zaštita građevine ovisi o tome svi dijelovi limenog opšava moraju biti međusobno povezani i kvalitetno spojeni na gromobranske odvode! Vanjsku gromobransku instalaciju našeg objekta predstavljaju i rukohvati vanjskih stepenica i metalna ograda balkona, konstrukcija i vanjski cjevovod solarnih panela, metalne rešetke slivnika na terasi, metalne rešetke odzračnika ventilacijskog sustava, metalne klupčice, konstrukcija bazena, izvodi vodovodnih cijevi za priključak bazena, vodovodni priključci na objektu i dvorištu, metalni dijelovi vrtnih fontana… Uglavnom,  svaki metalni dio koji se nalazi s vanjske strane objekta ili u njegovoj neposrednoj blizini mora biti kvalitetno povezan sa gromobranskim odvodima i uzemljivačem! Pošto se radi o ravnom krovu velike površine bez istaknutih metalnih dijelova, na gromobransku instalaciju poželjno bi bilo priključiti i čeličnu armaturnu mrežu u betonskoj ploči terase – krova.
                Gromobranski odvodi služe za povezivanje krovnih hvataljki sa uzemljivačem. U našem objektu ugrađena su četiri gromobranska odvoda (utopljena u betonske nosive stupove), na koje je priključena i čelična armatura betonskih površina objekta. Uzemljivač je ukopan u obliku prstena ispod vanjskih ivica objekta i služi za predaju prikupljenog električnog naboja okolnom tlu.

UNUTARNJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA


                Unutarnja gromobranska instalacija služi za zaštitu od direktnog udara munje (u slučaju da elektricitet pronađe put do električne instalacije ili unutarnjih metalnih konstrukcija), te za zaštitu od posljedičnog elektriciteta nastalog indukcijom. Naime, u metalnim konstrukcijama u objektu pri bliskom udaru munje nastaju vrlo opasni naboji kao posljedica indukcije zbog vrlo jakog magnetskog polja koje nastaje oko točke udara. Tako nastale neizravne štete mogu biti mnogostruko veće od štete nastale direktnim udarom munje; štetne posljedice mogu nastati i ako munja ne udari direktno u našu građevinu, već u neki objekt u blizini nje. Šteta se manifestira pregaranjem električnih i elektronskih uređaja spojenih na električnu ili TK instalaciju, a mogu nastati i ozbiljne ozljede u slučaju dodira metalnih predmeta.
                Unutarnja gromobranska instalacija dijeli se na zaštitu od prenapona i izjednačavanje potencijala (zaštita od napona dodira).
Slika 2 – princip izvedbe zaštite od prenapona
                Zaštita od prenapona (napona viših od napona gradske mreže) vrši se ugradnjom zaštitnih elemenata u razvodne ormare električne instalacije. Najčešće upotrebljavani elementi su odvodnici prenapona (katodni odvodnici prenapona), kombinirani odvodnici i iskrišta i (rjeđe) iskrišta.
Slika 3 – odvodnici prenapona
                Katodni odvodnici prenapona su elementi instalacije koji struju direktnog udara munje ili inducirane napone u instalaciji odvode na uzemljenje. Priključuju se između faznih vodiča i uzemljenja; pri nastanku prenapona postaju vodljivi i višak napona odvode na uzemljenje. Postavljaju se kaskadno; u glavni razvodni ormar postavljaju se tzv. odvodnici struje munje (slika 3), čija je namjena zaštita instalacije od djelovanja direktnih udara munje (T1 na slici 2). Iza njih se postavljaju odvodnici prenapona (slika 3), kao zaštita od preostalih i induciranih prenapona u električnoj instalaciji (T2 na slici 2). Ugrađuju se u razvodne i katne razvodne ormare, razvodne ormariće u garaži, radioni, podrumu i slično.
Slika 4 - odvodnici prenapona za zaštitu osjetljivih uređaja
                Za zaštitu osjetljivih uređaja ugrađuju se krajnji zaštitni uređaji (T3) – u obliku modularnih utičnica sa odvodnikom prenapona (slika 4a) ili u obliku elemenata za ugradnju u razvodne ormare (slika 4b). Služe za zaštitu dijelova instalacije namijenjenih pogonu računala, UPS – a, toplinske pumpe, a obavezno treba izvršiti i prenaponsku zaštitu strujnog kruga za napajanje elemenata kućne automatizacije!
                 Naravno, potrebno je zaštititi i niskonaponske telekomunikacijske i antenske instalacije elementima za zaštitu od prenapona namijenjenim za tu funkciju (slika 4c).
                Izjednačavanje potencijala je zaštita od tzv. induciranih napona dodira. To su opasni i štetni inducirani naboji koji se javljaju u metalnim konstrukcijama unutar objekta i mogu prouzročiti ozljede, pa i smrt. Zaštita se vrši odvođenjem induciranih naboja na uzemljenje povezivanjem svih metalnih konstrukcija (rukohvata, ograda, metalnih dovratnika, toplovoda centralnog grijanja, vodovodnih priključaka i slično) sa uzemljenjem.

IZJEDNAČAVANJE POTENCIJALA U KUPAONI


Slika 5 – izvedba izjednačavanja potencijala u kupaoni i izgled kutije za izjednačavanje potencijala
                Iako izjednačavanje potencijala u kupaoni i kuhinji ima gotovo istu svrhu kao i prethodno opisano izjednačavanje potencijala za zaštitu od induciranih napona, razlika je u tome što prvenstveno služi za zaštitu od opasnih napona dodira u metalnim konstrukcijama nastalih uslijed proboja (kvara) na električnoj instalaciji. Primjenjuje se u kupaonama, zahodima, kuhinji i kotlovnici, a izvodi se povezivanjem svih metalnih dijelova (slavina, vodovodnih izvoda, ventila, metalnih odvoda i sifona, metalnih dijelova kade i slično) sa uzemljenjem. Povezivanje se vrši pomoću bakrenih vodiča koji se spajaju sa uzemljenjem u kutiji za izjednačavanje potencijala (slika 5). Kutije služe za izvođenje kvalitetnih i preglednih spojeva vodiča, a mogu poslužiti i kao mjerna mjesta za ispitivanje kvalitete uzemljenja. Na opisani način osigurat ćemo maksimalnu sigurnost na mjestima gdje su potencijalne opasnosti najveće zbog velike koncentracije vodovodnih i električnih instalacija na malom prostoru.


ZAŠTITA INSTALACIJE I UPRAVLJANJE – RAZVODNI ORMAR



Slika 1 – glavni razvodni ormar (kućni razdjelnik)
                Razvodni ormari (razdjelnici) su elementi električne instalacije namijenjeni za smještaj zaštitnih i upravljačkih elemenata i kao početna točka razvoda električnih instalacija po objektu. U načelu, stambeni objekt opremamo glavnim razvodnim ormarom u koji su smješteni glavna zaštitna sklopka, elementi nadstrujne zaštite (osigurači) i sabirnice za priključenje vodova (u starijim razvodnim ormarima nalaze se još i brojilo utroška električne energije i uklopni sat). Zbog ekonomičnosti i kvalitetnije zaštite instalacije mogu se ugraditi i lokalni razvodni ormari (katni razvodnik, razvodni ormar u garaži, kotlovnici…) koji se energetskim kablom priključuju na glavni razvodni ormar a opremaju se zaštitnim elementima samo za dio objekta za koji su namijenjeni.
                Naš objekt ima tri razvodna ormara – glavni u hodniku u prizemlju, katni u hodniku na katu i razvodni ormar u kotlovnici. Na slici 1 vidimo izgled unutrašnjosti razvodnog ormara napredne instalacije; opremljen je standardnim elementima zaštite, ali i mnogobrojnim elementima za zaštitu i upravljanje sustavima. U prvom redu nalazi se zaštitna diferencijalna sklopka (FID – sklopka) sa uređajem za ponovno uključenje. Naime, u slučaju iskopčavanja glavne sklopke za vrijeme našeg dugotrajnog izbivanja (godišnji odmor i sl.) električna instalacija ostaje bez napona, a samim tim i hladnjak, ledenica, sustav navodnjavanja… Radi izbjegavanja neželjenog scenarija ugrađuje se sustav za ponovno ukapčanje – sustav modula koji nakon iskapčanja FID – sklopke pokušaju uključiti istu i to pet puta u različitim vremenskim intervalima. Ako FID sklopka ostane uključena nakon prvog, drugog, trećeg ili četvrtog pokušaja, sustav se vraća u osnovno stanje. U slučaju da FID sklopka izbaci i peti put, to je znak da je na instalaciji nastao ozbiljan kvar i sustav uključuje tehničku zaštitu (alarm koji se napaja iz UPS – a) i putem GSM dojavnika obavještava nas o nastalom kvaru.
                Do sustava za ponovno ukapčanje nalazi se ranije opisani odvodnici prenapona, koji služe za zaštitu instalacije od posljedica udara munje. Do njih su automatski osigurači sa sustavom nadzora i zaštitom od prenapona; služe za zaštitu najosjetljivijih dijelova električne instalacije – sustava kućne automatizacije, uređaja za neprekidno napajanje i energetskog kabla za napajanje kotlovnice. Naime, u slučaju kvara na bilo kojem od spomenutih uređaja i izbacivanja automatskog osigurača dodatni elementi javljaju tehničkoj zaštiti o nastalom kvaru i uključuje se alarm. Naravno, i tu postoji mogućnost daljinskog uključenja.
                U drugom redu nalaze se elementi za nadzor i upravljanje instalacijom. S lijeva nadesno to su: analizator mreže (za podnaponsku i prenaponsku zaštitu), vremenski releji za rasvjetu i prioritetne ventilatore, timer za dirigiranu potrošnju, releji za upravljanje sustavima, signalni i upravljački moduli i brojilo utroška električne energije – za nadzor potrošnje toplinske pumpe.
                Treći red su „klasični“ elementi koji počnu sa utičnicom koja služi za radove unutar ormara, rastavljačima za iskapčanje dijelova instalacije, i na kraju osiguračkim elementima. Osigurači bi vjerojatno zauzeli i četvrti red u razvodnom ormaru.
Slika 2 – smještaj elemenata za automatizaciju u razvodni ormar
                Međutim, naš razvodni ormar ima „dodatak“ – elemente za automatizaciju (slika 2). Ovaj dio zorno prikazuje razliku između klasične i napredne instalacije. S lijeva nadesno prikazani su odvodnici prenapona i logički modul za upravljanje sustavom za zalijevanje (navodnjavanje) okućnice. Svi ostali elementi (napojni moduli, moduli za upravljanje, nadzorni moduli, GSM pozivnik, WEB server, FM prijemnik…) pripadaju naprednom sustavu, i povezani su BUS linijom u jednu cjelinu. O njima će biti riječi kasnije.
                Kao što vidimo iz opisanog, napredna instalacija zahtijeva osjetno veći broj zaštitnih i upravljačkih elemenata. Naravno, to i znatno poskupljuje instalaciju, ali na kraju nam donosi bezbrojne prednosti koje klasičnim instalacijama nismo mogli postići, počev od većeg nivoa zaštite, olakšanog upravljanja, potpuno novih mogućnosti pa sve do visokog stupnja automatizacije, što nam je i cilj postići u naprednoj niskoenergetskoj inteligentnoj kući.



UREĐAJ ZA NEPREKIDNO NAPAJANJE, RASVJETA U SLUČAJU NUŽDE I STALNA NOĆNA RASVJETA


Slika 1 –  izgled uređaja za neprekidno (kontinuirano) napajanje
                Jednim udarcem tri muhe. Problem u svim domaćinstvima, pa tako i u našem nastaje prilikom nestanka električne energije. Doduše, pri kratkotrajnim prekidima u opskrbi ne događaju se veći problemi osim gubitaka nespremljenih podataka u računalima, resetiranja timera i elektronskih satova, šanse za ozljede ukoliko nas mrak ulovi na stubištu itd.
                Opisani problem jednostavno ćemo riješiti ugradnjom jednog ili dvaju uređaja za neprekidno napajanje (UPS). To su uređaji koji služe za kontinuiranu opskrbu električnom energijom potrošača priključenih na njih; u normalnom stanju potrošači se napajaju iz gradske mreže, dok se za vrijeme nestanka električne energije napajanje vrši iz pretvarača UPS uređaja. Prelaskom sa jednog režima rada ne dolazi do prekida u opskrbi električnom energijom, pa su UPS uređaji pogodni za kontinuirano napajanje računala, elektronskih uređaja, upravljačkih jedinica automatizacije, senzora, rasvjete za nuždu, protuprovalnih sustava i sustava zaštite, nadzora pristupa, pumpi centralnog grijanja i slično. Vrijeme rada ovisi o kapacitetu ugrađenih baterija i snazi potrošača koji se napajaju iz UPS – a. Na slici 1 razabiremo da uređaji izgledom liče na UPS namijenjen za računala; u biti radi se o sličnim uređajima, samo što su naši namijenjeni za jače potrošače i opremljeni su akumulatorskim baterijama većeg kapaciteta.
                Na slici 2 prikazan je princip rada neprekidnog napajanja ugrađen u naš objekt; gornji UPS uređaj služi za kontinuirano napajanje sustava za ponovni uklop zaštitne sklopke i za napajanje napojnih jedinica sustava automatizacije. Vrijeme rada UPS uređaja moglo bi iznositi i nekoliko sati. Donji UPS uređaj služi za napajanje utičnica za priključenje računala i sličnih elektronskih uređaja, te za napajanje rasvjete za nuždu. Vrijeme rada ovisi o snazi i vremenu rada uređaja priključenih na utičnice; u slučaju da spremimo podatke i isključimo računala odmah nakon nestanka električne energije vrijeme rada spomenutog UPS uređaja produžuje i do desetak sati.
Slika 2 - princip izvedbe sustava neprekidnog napajanja
                Rasvjeta u slučaju nužde (panik – rasvjeta) uključuje se u trenutku nestanka električne energije i napaja se iz ugrađenih akumulatorskih baterija. Pogledajmo sliku 3. Naše rješenje rasvjete za nuždu malo je drugačije! Naime, objekt smo opremili modernom stalnom (noćnom) rasvjetom u obliku modularnih LED svjetiljki čijim radom upravlja svjetlosna sklopka – luksomat. Radi se o izvorima svjetla male snage i minimalne potrošnje; ugrađuju se u hodnike, prolaze, na stubišta, i u većinu prostorija. Obzirom na malu potrošnju i snagu svjetlo im je relativno slabo ali dostatno za jasno osvjetljenje željenih dijelova prostorija. Spomenuta rasvjeta je izuzetno funkcionalna jer zbog nje smanjujemo potrebu za uključenjem drugih oblika rasvjete. Unatoč funkcionalnosti rasvjeta ima i dekorativnu namjenu; odabirom pravilnog mjesta ugradnje stalno osvijetljen prostor može izgledati mnogo privlačnije i ljepše od prostora s klasičnom rasvjetom.
                Iako je potrošnja noćne rasvjete zanemariva, nema potrebe za njenim radom tijekom dana. Stoga smo napajanje navedenog tipa rasvjete izveli preko luksomata, kako bi se rasvjeta uvijek uključivala u sumrak a gasila u zoru. Međutim, priključimo li spomenuti luksomat na UPS uređaj, prednosti postaju višestruke; istim rasvjetnim elementima smo uz stalnu rasvjetu postigli i rasvjetu u slučaju nužde; u slučaju nestanka električne energije tijekom dana rasvjeta se neće uključiti. Proradit će tek uvečer i napajati se ili iz gradske mreže ili iz UPS uređaja. Na taj način smo ostvarili iznimnu funkcionalnost ali i velike uštede jer uz stalnu rasvjetu ne moramo ugrađivati i posebne akumulatorske svjetiljke za rasvjetu u slučaju nužde!

Slika 3 – izvedba rasvjete u slučaju nužde
                Na slici 3 prikazano je i nekoliko rasvjetnih tijela sa prekidačima; radi se o standardnoj upravljivoj rasvjeti dnevnog boravka i galerije. Naravno, koristi se samo dio rasvjete (jedna svjetiljka koja mora biti niskopotrošna - LED) i služi za povećanje nivoa osvjetljenja za vrijeme našeg kretanja navedenim prostorijama. Smještaj opisanih svjetiljki prikazan je na slici 4.¸
                Opisano nam dokazuje da uz male preinake funkcionalnost rasvjeta poprima sasvim novo značenje: funkcionalnost, integracija, a nadasve mala potrošnja.
Slika 4 – raspored elemenata neprekidnog napajanja




AUTOMATSKO UPRAVLJANJE RASVJETOM I DIRIGIRANA POTROŠNJA



Slika 1 – dijagram rada dirigirane potrošnje i automatski upravljane rasvjete
                Razlike između automatizacije i automatskog upravljanja nema; automatizaciju preciziramo kao upravljanje sustavima iz centralne jedinice, dok se pod automatskim upravljanjem smatra upravljane dijelovima instalacije namjenskim elementima i sklopovima.
                U našem slučaju opisat ćemo automatsko upravljanje vanjskom i dijelom unutarnje rasvjete, te dirigiranu potrošnju. Automatski upravljanu rasvjetu možemo podijeliti u četiri kategorije: prva kategorija je ranije opisana stalna noćna rasvjeta (koju možemo koristiti i kao rasvjetu u nuždi(, osvjetljenje signalnih lampica na prekidačima, te unutarnja dekorativna rasvjeta. Upravljanje se vrši luksomatom koji spomenutu rasvjetu uključuje u sumrak a isključuje u zoru.
                Druga kategorija je osvjetljenje ulaznih vrata, unutrašnjosti garaže, kao i osvjetljenje prostorija za koje želimo da se uključi u sumrak a isključi npr. oko 1 sat iza ponoći, jer nema potrebe da bude u funkciji čitavu noć. Upravljanje se vrši prethodno opisanim luksomatom, ali i serijski spojenim programabilnim timerom putem kog možemo odrediti vrijeme gašenja rasvjete posebno za svaki dan u tjednu.
                Treća kategorija je rasvjeta za koju želimo da se uključi tek kad padne noć: osvjetljenje vanjskog stepeništa, prilaza ulaznim vratima, unutarnjih pomoćnih prostorija… Rasvjetom upravlja drugi luksomat na kom je izvršeno podešenje uključenja pri potpunom mraku, a isključenja sa prvim jutarnjim svjetlom; na taj način spomenuta rasvjeta svijetli samo po mrkloj noći.
                Četvrta kategorija je ogranak treće kategorije, ali spojena serijski sa već spomenutim programabilnim timerom; rasvjeta se uključuje kad padne noć, a isključuje prema podešenju na timeru. Služi za upravljanje vanjskom rasvjetom za koje nema potrebe rada tijekom cijele noći: pristup garaži, osvjetljenje dvorišta i terase, nogostupa i prilaza…
                Na slici 1 prikazan je dijagram uključenja spomenute rasvjete, dok su na slici 2 prikazani elementi za upravljanje rasvjetom i dirigiranom potrošnjom.
Slika 2 – elementi dirigirane potrošnje i automatskog upravljanja rasvjetom
                Dirigirana potrošnja je upravljanje dijelovima instalacije za koje želimo da budu u funkciji isključivo u vrijeme niže obračunske tarife (jeftinije struje). Služi za upravljanje velikim potrošačima poput električnih grijalica, elektromotora i slično. Izvodi se pomoću programabilnog timera koji uključuje potrošače u vrijeme jeftinije struje. U slučaju našeg objekta može poslužiti za upravljanje toplinskom pumpom u ljetnom periodu ukoliko putem toplinske pumpe nije riješena klimatizacija (hlađenje) prostorija.